Kina i Balkan: prošlost, sadašnjost i budućnost
- Detalji
Suradnja Balkana i Kine ima veliki potencijal u okviru Digitalnog puta svile
„Balkan je širok pojam a ja ću ga ovdje koristiti u suženom smislu s fokusom na naš dio Balkana svi vi znate kojih je to 6 zemalja i koje čine našu regiju unutar Balkana.
Ne postoji tako nešto kao što su potpuno novi odnosi između država. Sadašnji odnosi, kao nekada odnosi Kine i Jugoslavije, poštuju principe ne miješanja u unutarnje poslove drugih država, pravednosti i međusobne koristi koja se u suradnji „17 plus 1“ i inicijativi Jedan pojas, jedan put zove win-win. Naravno, najviše je novih stvari u tim odnosima: posebno suradnja u području financijske povezanost, transporta i infrastrukture, obrazovanja te turizma.
Slično je i to što Balkan s Kinom nema geopolitičku povijest niti geopolitika oblikuje sadašnje odnose.
Kina se u regiji od 2012. odnosno 2013. predstavila kao politički neutralna sila i ne slijedi politiku interesnih sfera.
Odnosi Kine i zemlja jugoistočne Europe razvijaju u ekonomskom, a ne geostrateškom smjeru.
S druge strane Kina je globalna sila i naravno da njezinu sadašnju prisutnost na Balkanu analiziraju druge dvije globalne sile EU i SAD koje su tradicionalno prisutne u tom dijelu Europe: geopolitički i ekonomski .
Sve zemlje u regiji imaju ili su imale za cilj ulazak u Europsku uniju no Kina ne dovodi u pitanje uključivanje regije u EU niti ima za cilj mijenjanje odnosa snaga u Europi.
Ako pogledate povijest razvoja „17 plus 1“ vidjet ćete da taj oblik suradnje od 2015. snažno radi na tome da svoje mehanizme i projekte usklađuje sa standardima EU. Nema ti nikakvog divide at imepera nego ima snažnog poštivanje odnosa jugoistočne Europe i Bruxellesa.“
Dr. Jasna Plevnik je naglasila kako misli da suradnja Balkan i Kine ima veliki potencijal u prostoru Digitalnog puta svile te da ta suradnja može pomoći Balkanu da izbjegne digitalno zaostajanje.
„Kina je vodeća sila u razvoju digitalne ekonomije i to je po meni suradnja koja bi trebala obilježiti buduće odnosa Kine i Balkana. Opet, brine me što se umjetno prave prepreke toj suradnji koje ne dolaze od neke stvarne geopolitičke situacije nego iz sfere ekonomskog i tehnološkog natjecanja EU i SAD s Kinom.
Mogli smo vidjeti iz prve ruke pokušaje geopolitizacije digitalne suradnje jugoistočne Europe i Kine kroz američku diplomaciju poznatu kao „5G sigurnosni pakt“ iza koje stoji narušavanje slobodnog tržišta i ideje o pobjedi najboljih. Nadam se da će ti problemi nestati s novom Bidenovom administracijom.“
Prema procjeni Jasne Plevnik odnosi Balkana s Kinom trebali bi se razvijati u u pravcu rasta međuovisnosti Balkana i Eurazije te rasta direktnih kineskih investicija u regiji i snažnijeg izvoza jugoistočne Europe u Kinu.
Kazala je kako je inicijativa Jedan pojas, jedna put zapravo drugi naziv za nastavljanje ekonomske globalizacije.
„Dolaskom Kine naša regija se našla u prilici pomaknuti se s ekonomske periferije Europe i povezivati se u više ekonomskih smjerova ne samo prema EU nego i prema Euroaziji.
Na samitu 2021 u Pekingu predsjednik Xi Jinping je rekao da planira učiniti srednju i istočnu Europu "prvom regijom" na svijetu koja će u potpunosti biti obuhvaćena shemom Pojasa i puta na kopnu i na moru. To će biti dug put i za sada se čini pravednijim od onog globaliziranja po pravilima tz. Washingtonskog konsenzusa. Ti rezultati su bili loši za regiju, a dobri za Zapadnu Europu.
Razvoj odnosa u pravcu izgradnje novog multilateralizma
Balkanu su, istakla je Jasna Plevnik, kroz suradnju u okviru „17 plus 1 „i „Jedan pojas, jedan put“, koji Kina shvaća kao javno dobro, otvara mogućnost sudjelovanja u izgradnji snažnijeg mulitlateralizima u međunarodnim odnosima
COVID- 19, , javno zdravstvo, klimatske promjene su problemi koji daleko nadilaze ono što tradicionalni bilateralni odnosi mogu riješiti stoga je nužno razvijati međunarodne odnose u pravcu snažnijeg i modernijeg multilateralizma u kojem male države imaju istaknutiju ulogu.
Jasna Plevnik je na kraju rekla:“ Čini mi se kako Srbija u svome odnosu prema cjepivu i odnosu prema velikim silama vodi modernu politiku. Ona se oko nekih pitanja može okupiti s Kinom, oko drugih s SAD trećih s Rusijom četvrtih s EU. To vidim kao bitan sadržaj novog multilateralizma koji trebaju poticati „Pojas i put“ i „17 plus 1“.“
Založila se i za snažnije grupiranje Balkana te rekla u odnosim s Kinom bit ćemo uspješniji ako vodilo politiku kao zemlje Višegradske skupine u okviru „17 plus 1“.
„Velika prilika Balkanu je i podržati kineske vizije o međunarodnom poretku kao zajednici u kojoj čovječanstvo ima zajedničku budućnost. Balkan bi na taj način mogao sudjelovati u modernizaciji međunarodnih odnosa u pravcu interesa čovječanstva i otklona od politike moći koja već stoljećima narušava mir među ljudima“