Aktualnosti

BUDIMPEŠTA- 29. veljače-2024.Kineski i europski eksperti raspravljali kako unaprijediti suradnju između Kina i Europe u okviru platforme China-CEEC.Foto:Xinhua.

Profesor Zhao Zhimin: Kina želi vidjeti snažnu Europu, ali ne i unipolarni svijet

Govoreći o klimatskim promjenama, profesor Zhao je istaknuo da one ugrožavaju  životne uvjete ljudi ističući da je predsjednik Kine Xi Jinping podržao i promovirao Pariški sporazum radikalnim mjerama za zaštitu klime u Kini, globalno i regionalno.

Podsjetio je na globalnu financijsku krizu 2008. godine kada je Kina pomogla SAD-u i svijetu da se izdignu iz krize, a liSAD su to zaboravile.

Panel I pod nazivom „Suradnja Kine i srednje i istočne Europe u kontekstu kinesko-europskih odnosa“ moderirao je prof. dr. Feng Zhongping, glavni direktor Instituta za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti i predsjednik China-CEE Insituta.

Panel II bio je o Pragmatičnoj suradnji između Kine i SIE: ideje i pristupi, a moderator je bio prof. dr. Liu Zuokui, zamjenik direktora Instituta za europske studije, Kineska akademija društvenih znanosti, potpredsjednik China-CEE Insitute

Moderatori Feng i Liu pružili su detaljnu analizu suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe te ekonomske i geopolitičke situacije u Europi.

L/D:Prof. dr. Feng Zhongping,Prof.dr Zhao Zhimin i Porf. dr. Liu Zuokui.

Predsjednica Geoekonomskog foruma Jasna Plevnik: “Kina-CEEC i geopolitičke i antitržišne tendencije u Europi: optimističan, pesimističan i realan pristup”

Ovdje možete pročitati integralni govor Jasne Plevnik.

“Dobar dan svima. Već više od desetljeća utjecaj i postignuća  suradnje  Kine i srednje i istočne Europe bili su superiorniji od očekivanja njegovih kritičara, a platforma bi to sigurno mogla nastaviti činiti I u budućnosti.

Međutim, za Kinu-CEEC postalo je ključno istraživanje i pronalaženje odgovora na te nove geopolitičke i gospodarske tendencije u Europi koje postupno transformiraju europsku vanjsku politiku, njezino gospodarstvo, globalni identitet i koncept sigurnosti. 

To znači da se Europa promijenila i Kina-CEEC bi se trebala promijeniti. Status quo ne bi trebao biti opcija.

Europa je sada izložena početku jedne nove faze militarizacije izravno, a neizravno kroz financiranje rata u Ukrajini. Trenutačno 30% svih sredstava za Ukrajinu dolazi iz Europe. Rast vojnih ulaganja europskih članica NATO-a mogao bi radikalno smanjiti ulaganja europskih vlada u projekte od javnog interesa. Jače rečeno, militarizacija Europe mogla bi suziti prostor za projekte "zajedničkog razvoja" Kine i SIE.

Zatim, koncept i politike EU-a o izgradnji međusobno povezanog svijeta temeljenog na slobodnoj trgovini, globalnim opskrbnim lancima i poštenom natjecanju potkopani su nedavnim geopolitičkim razvojem u Europi i slijeđenjem američkog koncepta svjetskog poretka.

Želiim iz optimistične, pesimistične i realistične perspektive, razgovarati o tome kako bi na suradnju Kine i CEE mogla utjecati tri čimbenika: odnosi između velikih svjetskih sila, ekonomska situacija u Kini i nadolazeći izbori u Europi.

LD: DR. Jia Yin, Dr. Ju Weiwei and Dr. Jasna Plevnik. Snimio: Peter Szudy, China-CEE Institute

Optimistički pristup

Svi mi ovdje jako dobro znamo da je situacija u svijetu sve samo ne optimistična. Međutim, bilo je optimističnih znakova približavanja Kine i SAD-a nakon sastanka u San Franciscu u studenom 2023., a taj bi se pozitivan razvoj mogao preliti na odnose Europe i Kine. U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo mnogo dokaza da odnosi Kine i EU-a izrazito ovise o odnosima Kine i SAD-a.

Pristup Europske unije odvajanju, deglobalizaciji i smanjenju rizika, koji je započeo u Washingtonu, a ne u Bruxellesu, bio je više verbalan nego strateški, jer se te politike i nove ideologije deglobalizacije ne mogu u potpunosti provesti bez ozbiljne štete po interese EU-a. Indija, Vijetnam ili Nepal gdje je prosječna plaća ispod 200 dolara ne mogu europskim tvrtkama zamijeniti kinesko tržište.

Drugi razlog za optimizam leži u činjenici da kineska politička potpora suradnji Kine i SIE ostaje čvrsta. Kina-CEEC važan je dio kineske regionalne europske politike tako da se kineska lojalnost platformi nastavlja iako tržište SIE nije ključno za kineski gospodarski rast.

Zatim, vrlo brzo će se održati izbori diljem Europe i tu bi također moglo biti mjesta za optimizam. Trenutna politička elita Europske unije ima nisku stopu odobravanja ne više od 25 posto i to bi mogla biti prilika za izbor nove Europske komisije koja bi mogla oživjeti suradnju s Kinom kakva je bila od 2013. do 2017. kada Bruxelles nije brinuo da bi Kina – CEEC suradnja ili BRI  ugrozili politički sustav Zapada i ekonomski napredak, a EU je imala svoju originalnu politiku prema Kini.

Pesimistički pristup

Pesimisti misle da živimo u predratnom svjetskom poretku. Ako bude tako, kinesko-američki odnosi nastavit će se pogoršavati, Europa će slijediti taj put i to će negativno utjecati na Stratešku agendu suradnje EU-Kina 2020., a posljedično i na suradnju Kine i SIE.

Drugo, pesimistički pristup računa na usporavanje rasta Kine što bi moglo dovesti do smanjenja kineskih diplomatskih aktivnosti u Europi.

Treće, prema logici pesimizma, ako izbori u Europskoj uniji ne donesu novo vodstvo Kina - CEEC će biti još više izložena agendi ekonomske sigurnosti EU uključujući mogućnosti sankcija, trgovinskog rata, čak i radikalnih mjera za reviziju izravnih  stranih ulaganja i kontrolu istraživanja i razvoja.

Ako antikineski akteri prevladaju u institucijama EU-a, mogli bi čak pokrenuti novi zamah iracionalnosti u odnosima s Kinom. Želljela bih vas podsjetiti na naslove u nekim glavnim europskim medijima da su kineski proizvodi, poput divovskih dizalica u morskim lukama, plodova mora i električnih vozila, špijunirali Europu i SAD. Prije tjedan dana, genetički časopis vodećeg znanstvenog izdavača povukao je 18 radova iz Kine zbog zabrinutosti oko “ljudskih prava”. To je za mene vrlo pesimistično!

Realistički pristup

Stvarnost ostaje teška kao i uvijek. EU se neće odvojiti od SAD-a, ali će pažljivo upravljati napetostima s Kinom kako bi izbjegao kvarenje bilateralnih odnosa.

Uz rizik da budem u krivu, mislim da će stvaranje novih projekata i novih saveza unutar modela suradnje Kina-CEEC i dalje biti izloženo mogućnosti smanjenja broja zemalja partnera iz istočne Europe.

Kineska globalna gospodarska moć nije se smanjila niti dosegla vrhunac iako se Kina, kao i cijela Europa, suočava s gospodarskim izazovima. Kineski udio u globalnom BDP-u i izvozu je porastao, a njen će globalni utjecaj nastaviti rast.

Diplomacija Kine i srednje i istočne Europe ostaje izvanredna sama po sebi, zatim kao alat BRI-ja u Europi, dok joj implementacija Globalne civilizacijske inicijative (GCI) otvara novu perspektivu u kinesko-europskim civilizacijskim razmjenama.

Uspjeh Srbije, Mađarske i Poljske u okviru Kina-CEEC utjecat će na druge države da se ponovno pridruže Kini.

Realno je očekivati da nova Europska komisija neće biti izravno protiv suradnje Kine i SIE bez obzira na novu strategiju ekonomske sigurnosti. Istrage oko kineskih subvencija ili kontrole izvoza i uvoza će se nastaviti, ali će se pronaći međusobni stavovi. Stvarnost to traži. Hvala za slušanje!

Prof.dr. Zhao Zhimin, glavni tajnik Kineske akademije društvenih znanosti i dr. Jasna Plevnik, osnivačica i predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska. 

Sudionici seminara Suradnja Kine i Srednje i Istočne Europe: perspektive i putovi

Sudionici seminara. Snimio: Peter Szudy, China-CEE Institute

Prof. dr. Eberhard Sandschneider, profesor Freie Universität Berlin，bivši direktor Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP)

Veleposlanik dr. Heinrich Kreft, profesor diplomacije, Sveučilište Andrássy u Budimpešti

Prof. Sándor Zoltán KUSAI, izvanredni profesor, Katoličko sveučilište Pázmány Péter, bivši veleposlanik Mađarske u Kini, Mongoliji i DNRK

Dr. Eszterhai Viktor, znanstveni novak, Institut John Lukacs, Sveučilište javne službe Ludovika

dr. Jasna Plevnik, osnivačica i predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska.

Dr. Levente Horváth, direktor Euroazijskog centra Sveučilišta John von Neumann, Mađarska.

Prof. dr. Dan Dungaciu， profesor na Sveučilištu u Bukureštu, direktor Instituta za političke znanosti i međunarodne odnose (ISPRI) Rumunjske akademije

dr. Csaba Moldicz, izvanredni profesor, voditelj Fakulteta međunarodnih odnosa, voditelj Centra za međunarodnu ekonomiju

Prof. dr. Ferenc Banhidi， istraživač istraživačke grupe za suvremenu istočnu Aziju， Pázmány Péter, Katoličko sveučilište