Istraživanja i Mišljenja

O MEMORANDUMU, POTPISANOM IZ MEĐU SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA HRVATSKE ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA I KINESKE KOMPANIJE ZA OPREMU ZA TELEKOMUNIKACIJE HUAWEI 10. TRAVNJA 2019. GODINE.

Jasna Plevnik ističe da ovaj sporazum predstavlja pomak u odnosima s Huaweijem, jer će stvoriti okvir za razmjenu znanja hrvatskih i kineskih stručnjaka na području digitalizacije hrvatskog gospodarstva.

S tim u vezi, naglašava da ovo nije dogovor da će Huawei izgraditi mrežu 5G u Hrvatskoj.

HŽ INFRASTRUKTURA POTPISALA JE DVA GOVORA S KINESKIM FIRMAMA ZA RAZVOJ ŽELJEZNIČKIH PRUGA. MEMORANDUM POTPISAN S CHINA ROAD AND BRIDGE CORPORATION (CRBC) PREDVIĐA MODERNIZACIJU PRUGE RIJEKA - ZAGREB DOK UGOVOR S KINESKOM ŽELJEZNICOM ERYUAN ENGINEERING GROUP CO., LTD. (CREEC) NAJAVLJUJE USPOSTAVLJNJE ZAJEDNIČKOG INTERMODLANOG PROMETNOG KORIDORA S NAGLASKOM NA MEDITERANSKOM KORIDORU.

Jasna Plevnik iz Geoekonomskog foruma također ističe važnost sporazuma o suradnji između Hrvatske i Kine o hrvatskoj nizinskoj željezničkoj pruzi između Zagreba i Rijeke i sporazum o zajedničkom uspostavljanju intermodalnog prometnog koridora u Hrvatskoj, s naglaskom na Mediteranskom koridoru.

„Budući da je suradnja u tom smjeru od strateškog interesa za Hrvatsku, jer bi kroz nju Hrvatska mogla znatno više unaprijediti svoju geoprometnu poziciji od toga ostvariti profit. Postoji i mogućnost da Hrvatska izgradi novu luku Rijeka.

Hrvatski interes nije napraviti od svojih luka samo skladište za kinesku robu, već i povezivati ​​ih s europskim željezničkim mrežama velike brzine za teretni i putnički promet ", rekla je Plevnik.

"Memorandume treba gledati i u odnosu na jedinstveni kineski megaprojekt" Jedan pojas, jedan put ", čiji se pomorski koridori protežu od Pirejske luke do Venecije i tim putem prolaze duž hrvatske obale i njezinih luka. Ipak, kaže, da će izgradnja ovih velikih infrastrukturnih projekata dugo potrajati, ali trebalo bi što prije stvoriti uvjete za dolazak kineskih investicija koje će koristiti  znanje hrvatskih tvrtki i radnike.

Dakako, Hrvatskoj treba razvoj od proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, ali u sadašnjoj fazi potrebno joj je povećanje prihoda od prometa. "

PITANJE BRODGRADILIŠTA

Plevnik kaže da bi hrvatska brodogradilišta mogla biti dobra prilika za kineske investitore, jer brodogradilište Uljanik nije posrnulo jer nije znalo kako graditi brodove. Pitanje je vidi li Kina investiranje u Uljanik kao "win-win" situaciju.

Nedavno je kineski kapital uložio u dvije srpske kompanije koje imaju velike probleme, a sada kada kompanije posluju s profitom, to ulaganje  se nije dogodilo brzo. Dugo je trajao proces pregovora.

O KINOJ GEOPOLITIČKIM INTERESIMA U HRVATSKOJ

Jasna Plevnik kaže da ne vidi ozbiljne argumente u tvrdnjama da Peking ima posebne političke interese u Zagrebu. Kini ne treba Hrvatska da surađuje s EU, budući da već sudjeluje u mnogim strateškim razvojnim projektima tamo, usprkos pritisku SAD-a.

Jedno je istraživanje pokazalo da Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska te, u maloj mjeri, Poljska i Mađarska imaju presudan utjecaj na vanjsku politiku EU s Kinom. U tim zemljama Kina ima najveća ulaganja u visokotehnološki sektor, a ta su ulaganja porasla tijekom prošle godine.

U tom smislu, sama Inicijativa 17 plus 1 daje važnu priliku Hrvatskoj i ostalim partnerima 17 plus 1 iz jugoistočne Europe da izravno razvijaju svoje odnose s Kinom.