Istraživanja i Mišljenja

Večernji list

OBZOR POLITIČKI MAGAZIN 53

Večernji list, subota, 22. listopada 2022. 

 Dr. Jasna Plevnik komentira za Obzor Dini Brumecu na čemu se temelji politička snaga predsjednika Kine Xi Jinpinga, u čemu se razlikuje njegovo upravljanje Kinom u odnosu na ostale kineske lidere te  hoće li se Kina ponašati agresivno.

 Xijeva obećanja: Tajvan i ekonomija 

 Budućnost Kine nakon partijskog Kongresa – predsjednik mora dokazivati da ekonomski razvoj Kine nije opasnost za ostale zemlje i stabilnost svjetskog poretka 

Hrvatska vanjskopolitička komentatorica i dobra poznavateljica Kine Jasna Plevnik ističe nam da snaga Xi Jinpinga na domaćem planu izvire iz ekonomskog rasta zemlje. 

– Politička moć i popularnost Xi Jinpinga temelji se na povećanju ekonomskog i društvenog napretka Kine i smanjenju korupcije, čime je ostvario svoja obećanja iz 2012. da će osigurati bolji život za sve Kineze. Xi nije bio jedini kineski vođa koji je vodio politiku iskorjenjivanja siromaštva, ali je puno radio na tome. U 2021. okončano je ekstremno siromaštvo u zapadnim regijama i ruralnim područjima Kine. 

Osiguranje prospriteta za sve stanovnike Kine baš je ona glavna kineska karakteristika po kojoj se socijalizam Kine razlikuje od ostalih društvenih sustava. Predsjednik Xi smatra da ciljeve zajedničkog prosperiteta oslabljuju korporacije koje se oslanjaju na privremenu radnu snagu i slobodnjake jer tako stvaraju siromaštvo. Zato je nedavno donio mjere kojima ih prisiljava da uzimaju stalne zaposlenike s punim radnim vremenom – govori Jasna Plevnik te naglašava koje su razlike između trenutačnog predsjednika i nekih njegovih prethodnika na čelu Kine. 

– On se, za razliku od prošlih lidera Denga Xiaopinga, Jianga Zemina, pa i Hu Jintaoa, našao u situaciji da je morao zemljama u regiji i cijelom svijetu dokazivati da ekonomski razvoj Kine nije opasnost za ostale zemlje i stabilnost svjetskog poretka. Nadogradio je Dengovu politiku otvorene Kine s politikom Kine kao bitnog aktera globalnog upravljanja koji radi na razvoju međunarodnih odnosa u pravcu 3M – multipolarnoti, međuovisnosti i multilateralizma – ističe Plevnik. 

Hoće li Kina, kao potencijalno najmoćnija zemlja svijeta nastupati agresivno? Hoće li rasti broj autoritarnih režima, po uzoru na kineski? Već sada je zemlja najveći trgovinski partner više od 60 zemalja, dok je SAD to za njih manje od 40.

– Međunarodni odnosi u sljedećem desetljeću ne bi smjeli ostati isti kao sada, ali se ne bi smjeli mijenjati ni kroz rat i kaos te tu leži srž stvari. Nitko ne zna kako će izgledati novi svijet. 

Linija između demokracija i autokracija nije jasna. Ima demokracija u Europi koje se ponašaju kao autokracije. Iz američke perspektive svijet se treba bojati Kine, iako je SAD već trideset godina na žalost takva supersila koja ne radi na politikama za daljnju demokratizaciju međunarodnih odnosa i ponaša se otvoreno autokratski u međunarodnim odnosima. U zadnje vrijeme forsira narativ o podjeli svijeta na demokracije i autokracije kako bi lakše pod etiketom demokracije osigurala saveznike za svoj ne ideološki, već tehnološki rat protiv razvoja Kine. 

Kina vjeruje u superiornost svoga sustava, ali ne želi da bilo koja država na svijetu kopira njezin sustav niti ga nameće drugima za razliku od SAD-a koji je to radio i vojno. 

Kina misli da svaka zemlja treba slijediti što njoj odgovara. Kina ima ekonomiju s kineskim karakteristikama kao i demokraciju s kineskim karakteristikama i nikada nije skrivala da je socijalistička i da ima Komunističku partiju. Meni je čudno da se Europska unija nakon što od 1975., vodi strateški dijalog s Kinom 2019. sjetila da Kina ima drugačiji društveni sustav. Pa ne može činjenica da Kina ima Komunističku partiju biti prijelomna vijest za Bruxelles nakon toliko godina – smatra Jasna Plevnik.

– Kina ne teži globalnoj hegemoniji i to je tisuću puta rekla i dokazala, ali SAD koji ima 800 vojnih baza diljem svijeta ne vjeruje Kini. U kineskom Ustavu i glavnim dokumentima Partije odbacuje se svaki put koji vodi u hegemoniju i kineski vođe slijede taj put. Kina se u međunarodnim odnosima ponaša demokratski i mnoge zemlje, ne samo one u razvoju, vide Xija kao najutjecajnijeg svjetskog lidera – govori naša sugovornica.