Konferencije i publikacije

"Rusija kao ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu"

GEOEKONOMSKI FORUM

ODBOR PREPORUKE: Stjepan Mesić , predsjednik Republike Hrvatske

Lokacija: Zagreb, Novinarski dom

FOKUS

Danas u svijetu zabrinutost izazivaju dva globalna pitanja: terorizam i energetska sigurnost. Cilj Geoekonomskog foruma 2007 je bio naglasiti kako Hrvatska mora snažnije svoju vanjsku politiku usmjeriti u područje energetske sigurnosti u kojem Rusija ima značajnu ulogu. Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europske unije, Središnje Azije do Irana nikada nije bila veća. Kada se Rusija okrenula tržišnom pristupu u trgovini energentima, neke države su njezinu politiku plaćanja energenta po tržišnim cijenama proglasila "starom ruskom geopolitikom", a ne logičnim tržišnim ponašanjem. Kako bi bolje objasnio ulogu Rusije na globalnom energetskom tržištu GEFO je pozvao prof. dr. Elenu Teleginu, izvršnu direktoricu Instituta za geopolitiku i energetsku sigurnost Rusije koja ima zavidno praktično i akademsko iskustvo u tom području.

Dr. Telegina je objavila desetak knjiga i stotinjak članaka o pitanjima energetske sigurnosti, globalnim energetskim projektima, ulaganjima i financiranju u industriji nafte i plina. Članica je odbora naftne kompanije Lukoila European Holdings, bila je predsjedateljica odbora direktora naftne kompanije Rosneft (1998), a od 1999. godine članica je Uprave udruženja izvoznika nafte Ruske federacije.

Od 1997. godine do 1999. godine je u vladi Ruske federacije bila zamjenica ministra za gorivo i energiju zadužena za područje vanjskih ekonomskih odnosa i ulaganja u energetski sektor. U istom razdoblju je bila zamjenica predsjedatelja European Energy Charter Conference. Dr. Telegina predaje na Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin I.M.Gubkin gdje je voditeljica Odjela za strateško upravljanje gorivima i energetskim kompleksom.

ZAŠTO

Države koje planiraju budućnost pripremaju se za zaoštravanje problema energetske sigurnosti koje ne potiče samo geopolitička situacija na Srednjem Istoku, već ekonomski bum novih ekonomija, te nedostatak prerađivačkih svjetskih naftnih kapaciteta. Geopolitičke napetosti i natjecanje oko energetskih izvora i utjecaja na tržište nafte i plina na globalnoj razini kao i ponašanje država unutar Europske unije šalje Hrvatskoj samo jednu poruku: interesi pojedinih država su ispred "globalnih interesa" ili interesa Europske unije. Nastajanje novih energetskih savezništva između Njemačke i Rusije ili Rusije i Italije dio je borbe za nacionalne energetske interese koji imaju prvenstvo nad interesima Europske unije. Energetska politika je i dalje stvar nacionalnih odluka i veće članice nisu sklone odreći se suvereniteta u području energetskog sektora.

IZVODI IZ GOVORA ZVONIMIRA BALETIĆA, predsjednika GEOFO-a

Hrvatska je važna točka na putu nafte i plina

Predsjednik Geoekonomskog foruma, akademik prof. dr. Zvonimir Baletić je zahvalio prof. dr. Eleni Telegini što se je odazvala pozivu Geoekonomskog foruma da govori o geopolitici i geoekonomiji nafte, posebno o položaju Rusije na svjetskom energetskom tržištu i njezinoj ulozi u području globalne energetske sigurnosti .

- Za Hrvatsku je tema o kojoj ćemo danas razgovarati vrlo zanimljiva s obzirom da je Hrvatska na putu nafte, te da je zainteresirana za ono što će se događati s naftnom privredom, ne samo s naftnom privredom nego i s politikom koja je vezana uz naftu i plin.

Hrvatska ima veliki potencijal u području naftnog sektora od proizvodnje, prerade do distribucije nafte, ali ono što je posebno važno za Hrvatsku to su upravo putovi nafte koji jednim dijelom idu preko naše zemlje. U tom pogledu ima nekoliko dilema s kime i na koji način surađivati. Mislim da u tom pogledu ne bi smjeli biti jednostrani i da bi trebali ići s više strana slijedeći pri tom svoje potrebe i ciljeve.

Hrvatska geostrateški pripada istočnom Mediteranu

Naftni problemi postoje godinama na područje istočnog Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena.Hrvatska je geostrateški postavljena na području istočnog Mediterana i važno je područje prema Europi. Znamo da se godinama naftni problemi smještaju na područje istočnom Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena. U odnosu prema Europi i svijetu Hrvatska je na jednoj zanimljivoj poziciji. Za Hrvatsku je važno znati kako će se stvari odvijati u području definiranja novih pravaca nafte i plina, posebno sa stajališta ruske uloge u području globalne naftne sigurnosti

Za mene osobno je također vrlo važna uloga nafte u ruskom razvoju i položaju Rusije u euroazijskom prostoru.

IZVODI IZ GOVORA JASNE PLEVNIK, potpredsjednice GEOFO-a

Bilo bi loše ako se prodaja energetskog sektora pojavi kao faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa

Podsjetila je kako je na prvom forumu GEOFO-a 2004. godine bivši premijer Malezije Mohamed Mahathir upozorio Hrvatsku da kao mala zemlja mora biti svjesna velike moći financijskog globalnog kapitalizma, koji može preko noći srušiti vrijednost nacionalne imovine i onda je otkupiti po niskoj cijeni.

Na forumu koji se je bavio pitanjem "Jesu li MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili statusa quo?" guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je otkrio javnosti manje poznate aspekte hrvatske suradnje s MMF-om, one koje je uvjetovala Europska komisija.

-Od prvog foruma do danas stvari u svijetu ekonomske međuovisnosti su se promijenile. Mnogi teoretičari smatraju da globalizacija više ne može objasniti duh današnjeg vremena, a zvijezde globalizacijske teorije poput Giddensa, Helda, Castellsa, ili Becka se kritizira jer su, globalizaciju dakle ono što treba objasniti pretvorili u ono što objašnjava, u sam argument.

Novi teorijski postglobalizacijski koncepti, koliko god bili privlačni zbog osjećaja koje kod ljudi izazivaju procesi najavljivanja novog, još nemaju snagu koja bi poništila stvarne događaje i posljedice globalizacije u odnosima između i unutar država. Neki dan je premijer Britanije Gordon Brown izjavio kako je nakon usvajanja revidiranog ugovora sada glavni posao Unije priprema za izazove globalizacije.

U svijetu danas ima puno globalnih strahova koji se prelamaju lokalno, jedan od njih je uz terorizam i strah od nestašica energije. Za Europsku uniju, Ameriku, Rusiju ili Kinu, energetska sigurnost predstavlja ključan sadržaj njihovih vanjskih politika Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europe, Središnje Azije, Kine do Irana nikada nije bila veća što je potvrdio i posjet Putina Teheranu u jesen 2007. godine.

Je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg iskustva globaliziranja?

Današnji skup ima isti cilj kao i svi dosadašnji skupovi GEOFO-a indirektno potaknuti razmišljanja i rasprave o politikama zaštite nacionalnih interesa Hrvatske ovoga puta u području energetske sigurnosti. Ostaje nam veliko je pitanje je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg negativnog iskustva globaliziranja prodaje banaka, telekomunikacijskog sektora, hotela i poljoprivrednih kombinata? Bilo bi loše za Hrvatsku ako se prodaja energetskog sektora u idućim godinama pojavi kao još jedan, moćan faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa. Pogotovo što nova situacije u svjetskom sustavu potiče Hrvatsku da se preko svoje geografske pozicije i daljnjeg razvoja infrastrukture za transport nafte i plina o blikuje kao drugo ili treće energetskog raskrižja važno za EU, Rusiju i Ameriku.

Hrvatska sama svoj globalni proizvod u novom energetskom kontekstu

Hrvatska već dugo traži svoj proizvod za globalno tržištu, premda joj je on pred nosom. Nije li zapravo ona sama u novom globalnom energetskom kontekstu taj mitski "globalni proizvod." Brže kretanje u smjeru jasnog oblikovanja Hrvatske na geoenergetskoj karti, smatraju članovi Vijeća GEOFO-a, može za Hrvatsku značiti uspješniji model razvoja od retoričkog i beskorisnog slijeđenja ideje o stvaranju "hrvatske Nokie" ili maštanja o uspjehu na osnovi "irske formule razvoja," iako stvarnost već godinama pokazuje da to nije model primjenjiv za Hrvatsku.

IZVODI IZ IZLAGANJA PROF. DR. Elene Telegine

CIJENE NAFTE I PLINA ĆE I DALJE RASTI

Pogledajte prezentaciju

Dr. Elena Telegina je u svome predavanju ukazala kako će u idućem razdoblju Rusija i druge države trebati milijarde dolara za istraživanja u području novih izvora energije i tehnologije za iskorištavanje nafte i plina što će zahtijevati novu politiku cijena.

-Stoga sadašnja cijena nafta i plina može rasti i nadići 120 dolara ili čak 200 dolara po barelu. Glavni razlog povećavanja troškova za istraživanje i eksploataciju je teža dostupnost energetskih izvora budući da će zalihe jeftine nafte i plina postepeno nestajati . Međutim. prognoze za Rusiju u području nafte i plina su povoljne budući da ima velike zalihe, ali i mogućnost korištenja novih izvora energije. Rusija će se u svojim istraživanjima nafte i plina u budućnosti usmjeriti u područje Arktika. U tom smislu zabijanje ruskog stijega u tlo mora Sjevernog pola je možda je populistička gesta, ali bi s vremenom mogla poprimiti drugačije značenje.

Rusija za proces jačanja svoje energetske moći treba milijardu dolara godišnje kako bi koristila sadašnje naftne izvore efikasnije.

Cijene energenta će posebno rasti u Europi

Telegina je naglasila kako će cijene nafte i plina će posebno rasti u Europi zato što ona nema vlastite izvore i zalihe, a u znatnoj mjeri je ovisna o uvozu nafte i plina Rusija će temeljiti svoju opskrbu naftom i plinom tog područja na dugoročnim sporazumima koji jedini garantiraju energetsku sigurnost.

Prof. Telegina je ukazala kako će zbog ekonomskog rasta Kine i Indije i uopće ekonomskog razvoja svijeta u globalnim okvirima doći do porasta potražnje za prirodnim plinom do 2020. godine.

Naglasila je kako će Rusija zadržati svoj utjecaj na rusku kompaniju Gazprom koja je vodeći opskrbljivač prirodnog plina, a koja će otkupljivati druge kompanije posebno one koje se bave distribucijom plina u Europskoj uniji. Najveći kupci ruskog plina su Njemačka s 34, 4 posto, Italija s 22, 1 posto i Turska s 19, 9 posto.

Kada se radi o ruskoj energetskoj bilanci u kojoj dominira plin s udjelom od 51, 2 posto, tu će, najavila je Telegina doći do promjene u korist jeftinijeg ugljena, posebice u industriji.

Promjena cijena prema tržišnim kriterijima

-Rusija opskrbljuje domaće tržište i tržište bivših sovjetskih republika s plinom čija je cijena znatno niža od tržišne cijene. Usklađivanje cijena prema tržišnim kriterijima je glavno političko pitanje između Ukrajine i Bjelorusije na jednoj i Rusije na drugoj strani. Za restrukturiranje plinskog sektora Rusije potrebna su ulaganja od 7 do 10 milijardi US dolara kako bi se osiguralo da proizvodnja osigura plin za domaće i izvozne potrebe budući da i ruska ekonomija sve više ovisi o nafti i plinu. To uključuje i ulaganje u nove plinovode.-

Rusija ostaje ključni globalni igrač u opskrbi energijom

Prof. Telegina je zaključila kako je Rusija postala motor rasta među ne OPEC-a članicama u području opskrbe energentima i nastavit će igrati središnju ulogu u području globalne opskrbe energijom i trgovine ,ali takva uloga zahtjeva velika ulaganja

Odgovarajući na pitanja hrvatskih stručnjaka u području energije prof. Telegina je, među ostalim odgovorila, kako i ostali sektori u Rusiji trebaju velika ulaganja. Bez petogodišnjeg plana razvoja ruski razvoj će se usporiti i smanjiti. Novac će se ulagati prema načelu prioriteta, u sektore čija razina kompetitvnosti je niska zaključila je Telegina

GLAS GEOFO-a

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti. GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države. Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.

Dr. Jasna Plevnik, dr. Elena Telegina, prof. dr. Zvonimir Baletić